TEZEJ, NAJVEĆI JONSKI JUNAK - MRAČNO DOBA GRČKE
Tezej, podjednako mitski i još slavniji atinski vladar i potomak Kekropa ujedinio je ovih 12 zajednica i stvorio Atinsku državu. Po istoričarima ovaj proces integracije trajao je međutim sve do 8. veka p.n.e. Tezeja poznajemo iz grčkih mitova ali postoji opravdana osnova da je takav vladar zaista postojao u istoriji Atine nakon raspada Mikenske civilizacije.
Tezej se u grčkim mitovima opisuje kao heroj-osnivač ili utemeljivač, kao Persej, Kadmo ili Herakle, koji su se borili protiv neprijatelja opisivanim kao stari ostaci varvarizma i haosa u Grčkoj. Tezej je ostvario brojne podvige, putovanja, pobedio mnoge neprojatelje opisivane kao užasna čudovišta ili strana plemena, napravio razgranato porodično stablo i kao takav stao rame uz rame sa Ahilom—najvećm ahajskim, Heraklom—najvećim dorskim, i Jasonom—najvećim eolskim herojem u grčkoj istoriji i mitu.
Tezej je još od ranog doba povezivan sa plemićkim mačem. To konkretno oružje koje mu zaveštao otac morao je da pronađe kako bi dokazao svoje plemićko poreklo i pravo na tron. Drugo oružje sa kojim se Tezej često prikazuje na grčkim vazama jeste masivna bronzana toljaga koju je osvojio u boju sa varvarskim plemenima iz unutrašnjosti Atike. Toljagu je konkretno zadobio pobedivši mitskog Perifeta, zvanog Toljagar (Batinaš). Treće oružje Tezeja bila je velika bojna sekira koju je uzeo od bandita Prokrusta.
Slike - Tezej, najveći jonski i jedan od najvećih starogrčkih heroja, služio je kao bogata tema za mitske predstave na vazama. Na prvoj slivi vidimo kako svojim mačem ubija čudovište Minotaura, na drugoj kako toljagom ubija divljaka Perifeta, a na trećoj kako dvostrukom sekirom (labirsom) ubija bandita Prokrusta
